Što su antioksidansi i kako nam pomažu?

Antioksidansi su, bez sumnje, esencijalan dio optimalnog zdravlja. Danas i tradicionalna medicina priznaje važnost dobivanja dovoljnog broja antioksidansa iz prehrane. U nastavku detaljnije opisujemo kako funkcioniraju i koji nam sve tipovi antioksidansa trebaju.

Što su antioksidansi?

Antioksidansi su stabilne molekule koje imaju sposobnost poništiti negativno djelovanje slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje napadaju lipide, nukleičke kiseline, proteine i druge važne molekule. Preradom hrane, naše tijelo iz različitih nutritienata izvlači antioksidanse i proizvodi enzime kako bi kontroliralo oksidirajući stres.

Neke antioksidanse tijelo proizvodi samo, a neke antioksidanse trebamo unositi kroz prehranu ili dodatke. Kako neizbježno starimo, tako se i prirodna proizvodnja ovih korisnih molekula smanjuje. S obzirom na važnost koju imaju u borbi protiv slobodnih radikala, umanjenje prirodne proizvodnje antioksidansa može dovesti do ubrzanja starenja i propadanja stanica.

Glavni borac protiv slobodnih radikala!

Kako bismo potpuno razumjeli zašto su antioksidansi dobri, najprije se trebamo upoznati s nastankom slobodnih radikala. U svom istraživanju starenja, 1954. dr. Denham Harman prvi je otkrio koncept slobodnih radikala.

Slobodni radikali su visoko reaktivni metaboliti koje naše tijelo prirodno proizvodi zbog metaboličkih funkcija i proizvodnje energije potrebne za život. Oni su naš odgovor na toksine iz okoliša poput dima cigareta, sunčevog zračenje, kemikalija i svemirske i umjetne radijacije.  Čak su i glavni dio lijekova, a proizvodimo ih i tjelovježbom te kad imamo upalu u bilo kojem dijelu tijela.

Molekule slobodnih radikala izgubile su jedan ili više elektrona, koji su potrebni za biološku oksidaciju. Takve nepotpune molekule agresivno napadaju druge molekule kako bi nadomjestile svoje izgubljene dijelove. Ovu reakciju nazivamo oksidacija. Oksidacija je u principu biološko hrđanje – efekt kojeg uzrokuje prevelika količina kisika u tkivu.

Slobodni radikali kradu elektrone od proteina u našem tijelu i tako ošetećuju naš DNA i ostale stanične strukture. Pokreću efekt snježne lavine jer svaka molekula koju napadne slobodni radikal, postaje novi slobodni radikal pa je njihovo širenje, na žalost, brzo i učinkovito.

Napadaju i unutarstanične membrane koje također podliježu oksidativnom stresu. Kad se to dogodi, membrana stanice postaje tanka i propusna što uzrokuje raspad stanice i njeno umiranje.

Slobodni radikali mogu ozbiljno naštetiti našem DNA jer onemogućuju njegovu duplikaciju, smetaju održavanju DNA i razbijaju ili mijenjaju njegovu strukturu. Povezujemo ih s preko 60 različitih bolesti poput:

  • Raka
  • Parkinsonove bolesti
  • Alzheimerove bolesti
  • Mrene na oku
  • Arteroskleroze

Ako tijelu ne osiguramo odgovarajuću zaštitu, slobodni radikali pokreću pobunu i uzrokuju slab rad naših stanica. To može dovesti to raspadanja tkiva i izložiti nas riziku obolijevanja. Ovdje u borbu “uskaču” antioksidansi. Možemo ih nazvati donatorima elektrona. Razbijaju lanac stvaranja slobodnih radikala žrtvujući vlastite elektrone. Daju ih slobodnim radikalima, ali pri tome ne postaju novi slobodni radikali.

Antioksidansi su prirodan način zaštite stanice od slobodnih radikala. Dok god u svom tijelu imamo ove važne mikronutritiente, ono će biti u mogućnosti oduprijeti se negativnom utjecaju svakodnevne izloženosti toksinima i onečišćenjima u okolini. Ako nemamo dovoljno antioksidansa koji pomažu u borbi protiv propadanja stanica, nalazimo se u riziku od oksidativnog stresa koji dovodi do ubrzanog oštećenja tkiva i organa.

Velik broj istraživanja potvrđuje prednosti koje antioksidansi imaju u održavanju dobrog zdravlja i smanjivanju rizika od srčanih bolesti, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i raka.

Uz to, antioksidansi usporavaju proces starenja i imaju velik utjecaj na zdravlje kože. Druge važne prednosti antioksidansa uključuju:

  • Popravak oštećenih molekula – Neki tipovi antioksidansa pomažu u popravljanju oštećenih molekula doniranjem atoma hidrogena. Ovo je jako važno kod najvažnijih molekula, poput onih koje line nukleičke kiseline u našem DNA.
  • Zaustavljanje stvaranja metailnih radikala – neki antioksidansi spriječavaju nastanak slobodnih radikala uzrokovanih toksičnim metalima i onemogućuju nastanak negativnih kemijskih reakcija u našem tijelu.
  • Poticanje gena i jačanje prirodnog obrambenog mehanizma
  • Zaštita DNA – antioksidansi poput flavonoida ponašaju se poput virtualnog štita prijanjanjem uz DNA kako bi ga zaštitili od napada slobodnih radikala
  • Smanjenje rizika od raka – Antioksidansi mogu pomoći u borbi protiv raka tako što utječu na metaboličku aktivciju kemijskig karcinogena koja rezultira regresijom premalignih lezija i spriječavanjem nastanka tumora.

U literaturi se čak može pronaći i podatak kako je ljudski životni vijek dulji od ostalog životinjskog svijeta upravo zbog bogatstva antioksidansa iz raznovrsne prehrane. Ljudsko tijelo proizvodi antioksidans enzime što nas također razlikuje od ostalih živih organizama.